JEODIVERSIDADE & JEOPATRIMONIU: Geosite Metamorfismu Kataklastika ou Dislokasaun Iha Komplexu Aileu hanesan geoheritage ida iha Nivel Nasionál

Jeodiversidade hanesan figura ida husi komponente diversidade jeolojia ne'ebé eziste iha área ida; inklui nia ezistensia, nia ekspansaun nomós nia kondisaun atu nune'e bele reprejenta prosesu evolusaun jeolojia iha área ida. Komponente diversidade jeolojia sira ne'ebé konsidera sai hanesan patrimoniu jeolojia (geoheritage) mak hanesan mineral, fatuk, foseis, strutura jeolojia, no jeomorfolojia. Estudu Jeodiversidade ne'e espesifikamente foka liu bá elementu jeolojia de'it inklui jeomorfolojia, tanba ne'e sei la utiliza elementu sira seluk hanesan iklima no urbana.

Geoheritage interpreta hanesan Jeodiversidade ne'ebé ho nia valor a'as hodi bele reprezenta hanesan patrimoniu ida, tanba patrimoniu jeolojia sei sai evidensia ida bá fenomone natureza ne'ebé akontense iha pasadu liu-bá ate agora. Tanba husi patrimoniu jeolojia importante bá atividade peskiza no edukasaun siensia naturais (jeolojia) ne'ebé iha potensia bo'ot bá turismu edukativu, no nia ezistensia ne'e iha relasaun mós ho historia no kultural.

Jeodiversidade no jeopatrimoniu iha ilha Timor liuliu iha Timor-Leste ne'e interasante tebes tanba kauza husi prosesu jeolojia ho fatuk ne'ebé komplexu tebes. Ezemplu kompleksidade fatuk ida iha Timor mak hanesan Komplexu Aileu ne'ebé maioria kompostu husi fatuk metamorfika no kuaze eziste ±25% iha territóriu Timor. Teorikamente, fatuk metamorfika ne'e forma tanba kauza husi presaun no temperatura. Tipu fatuk metamorfika iha Timor domina ho fatuk ne'ebé ho presaun a'as no iha temperatura oituan ne'ebé mai husi intrusaun fatuk magmatika balun. Fatuk metamorfiku ne'e iha relasaun mós ho posisionamentu/emplacement ophiolite tanba husi prosesu kolisaun (collision). Earle (1979) denunsia katak xistu azul ho idade Mesozoic iha Timor no interpreta hanesan kolisaun husi mikrokontinente ho sundaland iha era cretaceous (kapur). Kaneko et al (2007) denunsia mós katak prosesu hirak ne'e akontese tanba kauza husi kolisaun entre Arku Banda ho Austrália Kontinente iha era mioseniku okos - plioseniku leten (5,3 miloes liu-bá). Tanba ne'e, ilha Timor konsidera sai hanesan Ilha Kolisaun ida ne'ebé nurak liu iha mundu no ho nia fatuk metamorfika ne'ebé nurak liu iha mundu mós.

Ezistensia fenomena jeolojia husi figura okos ne'e konsidera hanesan sitiu jeolojia ida ho naran Geosite Kataklastika/Dislokasaun no bele konsidera mós sai hanesan patrimoniu jeolojia ida iha nivel nasionál. Tipu ne'e forma tanba kauza husi prosesu kolisaun ho presaun ne'ebé a'as tebes. Prosesu ne'e konsege hamosu falha ho tipu thrusts ne'ebé interpreta forma iha era mioseniku okos - plioseniku leten (5,3 miloes liu-bá) no konsege hamosu prosesu metamorfismu husi movimentu entre husi bloku falha ida ho falha seluk (entre HW & FW) ne'e.

Jeodiversidade ne'e mós interpreta sai nu'udar jeopatrimoniu ida ne'ebé ho kategoria ida iha nivel Nasionál. Karik ho peskiza ne'ebé detalhu liu, sitiu ne'e bele konsidera sai hanesan metamorfika ho tipu kataklastika ne'ebé bele sai kateogoria bá iha nivel mundial. Tanba ne'e, Sitiu jeolojia ne'e prediza preserva sai nu'udar sitiu ida hodi valoriza siensia naturais bá iha nivel edukasaun liuhosi atividade jeokonservasaun no jeoedukasaun.
---
JEOLOJIA BÁ PROSPERIDADE NO PROTESAUN SOSIEDADE.



Share:

No comments:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.