ERANSA KULTURA BÁ DEZENVOLVIMENTU JEOTURISMU

Jeoturismu la'os de'it kona-ba jeolojia de'it maibe sei aprejenta ninia patrimoniu jeolojiku ho valor signifikante hodi bele explora, dezenvolve no selebra ne'ebe mak iha ligasaun tomak entre eransa jeolojiku ho aspetu seluk iha area naturais, kultura no patrimoniu intangivel.

Eransa kultura ne'ebe iha hanesan dalan seluk ida hodi dada atensaun turista nian la'os atrai deit liuhosi beleza no rikeza natureza nian maibe turista sira mos bele estuda kona-ba kultura, tradisional no mos uzus kostume komunidade ida nian.

Uma-lulik "LEZIAVALE" hanesan valor prinsipal kultura no istoria Munisipiu Lautem nian. Maske komunidade Lautem uluk liu moris hanesan grupu etniku bazeia ba tribus prinsipais, dalen no klan (ratu ou uma lisan) neebe Munisipiu Lautem iha, maibe eransa kultura hanesan uma-lulik "leziavale" sai ona identidade, simbolu no orijen Munisipiu Lautem nian tamba patrimoniu kultura nee nudar kultura orijinal no sai sentru ba sosiu-kultura no istoria.

UMA-LULIK "LEZIAVALE"

Bazeia ba etimolojia, uma-lulik Munisipiu Lautem nian hanaran "leziavale" mai husi dalen fataluku husi liafuan "Lee-Zia-Vale", "Lee" katak uma, "Zia" katak ain no "Vale" katak iha. Signifika katak uma-lulik ne'ebe iha ain ho ninia estrutura uma ain haat (4) ne'ebe hambrik aas.

Tuir lia nain lokal Suku Fuiloro (Sr. Dinis Faria) haktuir katak uma-lulik "Leziavale" iha oin haat (4) ho ninia motivu no simbolu neebe diferente. Motivu no simbolu hatudu orijen no kultura kada uma-lulik nian.

Uma-lulik "horurahu ara/horufatu ara" ho ninia eskultura "lafaek" neebe inspira husi ritual nebe beiala sira paratika no orijen husi beiala sira nian ho balada lafaek neebe iha valor espiritual. Uma-lulik nee husi uma lisan "Naza Ratu" nian.

Uma-lulik "moruloi ara/panaratu ara" ho modelu "sei mecen ara" ho eskultura "makikit ou manu pombu" neebe simbolu damen no prosperidade. Motivu nee hatudu orijen no interaksaun beiala nian ho natureza tempu uluk liu ba. Uma-lulik nee husi uma lisan "Latuloho Ratu" nian.

Uma-lulik "koro lee ara/chayloru ara" ho modelu "lee poukala/uluwahana" no mos ho ninia eskultura "umana" ho arkitetonika uma "leziavale" neebe kabuar. Uma-lulik nee husi uma lisan "Chayloru Ratu" nian.

No ikus liu mak uma-lulik "loi sau ara/ina taman ara" husi uma lisan "Wacumura Ratu" nian, maibe too agora seidauk hetan uma-lulik ho modelu hanesan nee iha Munisipiu Lautem.

Alem de nee, uma-lulik "leziavale" nudar sentru ba sosiu-kultura nian hodi halibur hamutuk uma lisam tomak atu partisipa festival kultura ou eventu tradisional nian hanesan futu-manu, dansa tradisional (tebe dai, bidu no haksoke) no mos atividade kultura seluk iha kada inagurasaun uma-lulik "leziavale" nian. Eransa kultura nee hanesan rekursu ida neebe iha valor aas nudar parte ida husi jeoturismu wainhira dezenvolve sai jeo-parke.

Sabadu, 23/03/2019.

Autor Membru USJTL : Sr. Mafaldo Jose Faria
Share:

No comments:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.