• Lagoon Bikun Tidi

    Lokaliza Iha Munisipiu Ainaro, Postu Administrativu Hato-Udo, Timor-Leste.

  • Fatuk Lenuk

    Lokaliza Iha Munisipiu Baucau, Postu Administrativu Baucau Vila, Timor-Leste

  • Be'e Tiris Bialero

    Lokaliza Iha Munisipiu Ermera, Postu Administrativu Atsabe, Timor-Leste

  • Lagoa Tasi Tolu

    Lokaliza Iha Munisipiu Dili, Postu Administrativu Dom Aleixo, Timor-Leste

  • Polje Lautem

    Lokaliza Iha Munisipiu Lautem, Postu Administrativu Lospalos, Timor-Leste

Showing posts with label Jeoturismu. Show all posts
Showing posts with label Jeoturismu. Show all posts

ERANSA KULTURA BÁ DEZENVOLVIMENTU JEOTURISMU

Jeoturismu la'os de'it kona-ba jeolojia de'it maibe sei aprejenta ninia patrimoniu jeolojiku ho valor signifikante hodi bele explora, dezenvolve no selebra ne'ebe mak iha ligasaun tomak entre eransa jeolojiku ho aspetu seluk iha area naturais, kultura no patrimoniu intangivel.

Eransa kultura ne'ebe iha hanesan dalan seluk ida hodi dada atensaun turista nian la'os atrai deit liuhosi beleza no rikeza natureza nian maibe turista sira mos bele estuda kona-ba kultura, tradisional no mos uzus kostume komunidade ida nian.

Uma-lulik "LEZIAVALE" hanesan valor prinsipal kultura no istoria Munisipiu Lautem nian. Maske komunidade Lautem uluk liu moris hanesan grupu etniku bazeia ba tribus prinsipais, dalen no klan (ratu ou uma lisan) neebe Munisipiu Lautem iha, maibe eransa kultura hanesan uma-lulik "leziavale" sai ona identidade, simbolu no orijen Munisipiu Lautem nian tamba patrimoniu kultura nee nudar kultura orijinal no sai sentru ba sosiu-kultura no istoria.

UMA-LULIK "LEZIAVALE"

Bazeia ba etimolojia, uma-lulik Munisipiu Lautem nian hanaran "leziavale" mai husi dalen fataluku husi liafuan "Lee-Zia-Vale", "Lee" katak uma, "Zia" katak ain no "Vale" katak iha. Signifika katak uma-lulik ne'ebe iha ain ho ninia estrutura uma ain haat (4) ne'ebe hambrik aas.

Tuir lia nain lokal Suku Fuiloro (Sr. Dinis Faria) haktuir katak uma-lulik "Leziavale" iha oin haat (4) ho ninia motivu no simbolu neebe diferente. Motivu no simbolu hatudu orijen no kultura kada uma-lulik nian.

Uma-lulik "horurahu ara/horufatu ara" ho ninia eskultura "lafaek" neebe inspira husi ritual nebe beiala sira paratika no orijen husi beiala sira nian ho balada lafaek neebe iha valor espiritual. Uma-lulik nee husi uma lisan "Naza Ratu" nian.

Uma-lulik "moruloi ara/panaratu ara" ho modelu "sei mecen ara" ho eskultura "makikit ou manu pombu" neebe simbolu damen no prosperidade. Motivu nee hatudu orijen no interaksaun beiala nian ho natureza tempu uluk liu ba. Uma-lulik nee husi uma lisan "Latuloho Ratu" nian.

Uma-lulik "koro lee ara/chayloru ara" ho modelu "lee poukala/uluwahana" no mos ho ninia eskultura "umana" ho arkitetonika uma "leziavale" neebe kabuar. Uma-lulik nee husi uma lisan "Chayloru Ratu" nian.

No ikus liu mak uma-lulik "loi sau ara/ina taman ara" husi uma lisan "Wacumura Ratu" nian, maibe too agora seidauk hetan uma-lulik ho modelu hanesan nee iha Munisipiu Lautem.

Alem de nee, uma-lulik "leziavale" nudar sentru ba sosiu-kultura nian hodi halibur hamutuk uma lisam tomak atu partisipa festival kultura ou eventu tradisional nian hanesan futu-manu, dansa tradisional (tebe dai, bidu no haksoke) no mos atividade kultura seluk iha kada inagurasaun uma-lulik "leziavale" nian. Eransa kultura nee hanesan rekursu ida neebe iha valor aas nudar parte ida husi jeoturismu wainhira dezenvolve sai jeo-parke.

Sabadu, 23/03/2019.

Autor Membru USJTL : Sr. Mafaldo Jose Faria
Share:

GEOTOURISM OF TIMOR-LESTE

Identification of geotourism potential in Timor-Leste is a preliminary phase of sustainable geotourism program with a main objective of collecting and providing data to develop geotourism objects into geotourism sites in the future be based on the principles of environmental conservation, natural science education and enhancement economy of local community.

This study applies two (2) stages approaches i.e. Literature Review and Field Observation. The aim of reviewing existing literatures are to have a prior understanding and accumulation stage of references needed from various sources, especially about geotourism and geology of Timor-Leste while Filed Observation or Field Work is the stage of collecting all pertinent geotourism objects in identifying the general potential of geodiversity. There is one (1) considered method applying in this research. It is Qualitative Method such as "GIS Survey, Descriptive and Interview to the community”.

Geotourism potential objects that have been identified in Timor Leste area hundred and sixteen (116) geotourism objects from a total of six (6) Municipalities. Furthermore, from all identified geotourism potential objects are classified into eight (8) geotourism areas based on their geodiversity which proposed to be a geoconservation area. Based on the preliminary identification of geotourism objects in Timor-Leste, it has reached to the conclusion that the general potential of geodiversity in Timor-Leste is very prospect to develop each geotourism object into a future geotourism site area.
Geoconservation Map (USJTL, 2018)
Share:

Tolemau River as a new Geotourism Destination

Tolemau River as a new Geotourism Destination in the villages of Nunu Moge and Mulo, Hato-Builiko Post Administrative, Ainaro Municipality, Timor-Leste.
Delio Manuel & Joanito Fernandes, 2018

Timor-Leste is a new country which well-known for its complex geological diversity. This is one of the reasons to support geotourism activities in Timor-Leste. Geotourism is one of the special interest tourism that need to be developed as a country’s asset. Through support with government proposals that propose for tourism development until 2030. 

In this case, there is no new geodiversity destination as a destination for geotourism by the UNESCO Educational, Scientific and Cultural Agency. In Timor-Leste, many areas lack of exposuring to domestic and foreign tourists, so further studies are needed to maximize the selling value of tourism objects. Hence, Study of Tolemau River as a new Geotourism Destination in the villages of Nunu Moge and Mulo. 

Methodology which used are the Field infestigation and remote sensing methods. Based on regional geology by Audley-Charles (1968), this area includes a structural zone, seen from the shape of folds rocks that dominate the geotourism object. This lithology has a unique shape and a beautiful structural landscape. Geomorphological landform on Tolemau River is suitable for rock climbing sports. Dokomalli Waterfall with a height of 1,152 masll on very steep cliffs from riverside can be used as a climbing place even though it does not have climbing facilities made by local residents and nature lovers, nevertheless this object can also be used as a photoshot place and cannot be used as a tourist bathing place. 

The second geotourist attraction is Asuma Waterfall, where it has amazing natural beauty. This waterfall is only used by local residents as a bathing place for tourists. The lack of facilities which supports that area is our reason to do study in the Tolemau River. In fact, both places have potential as geotourism, especially river tourism With the realization of the necessary revamping, it will simplify the tourists to enjoy the beauty of nature and learn geological science safely and comfortably, so the revamping which made can also increase the number of tourists. Increasing number of tourists can have implications for the local economy and become a new icon in Hato Builico Administrative Post, especially the villages of Nunu Moge Mulo.
Geotourism Map

Share:

Jeolojia Rejional Hato-Udo


Hato Udo hanesan Postu Administrativu ida husi Munisipiu Ainaro, Timor-Leste. Kapital postu administrativu ne’e situada iha  Leolima. Distansia husi Munisipiu Dili ba Postu administrativu Hato-Udo ± 131 km no bele to’o fatin ne’e mais ou menus ho oras hat nia laran, bele liu husi estrada munisipal ba Munisipiu Suai no Munisipiu Covalima. Jeografikamente, lokalidade Hato Udo fronteira ho Postu Administrativu Ainaro, Hatu Builico, Same no Zumalai.

Potensial jeoturismu ne’ebe mak identifika ona iha Postu Admonistrativu Hato Udo mak hanesan “Lagua Tas Topa, Lagua Lekon Lebomulio, Lagoon Bikan Tidi, Tasi Ibun Bonuk, Fatuk Kuak Dausur no Panorama  Aidak Hun.” Hato Udo ne’e mos hetan potensial non-jeoturismu mak hanesan “Fatuk Kabelak, Gruta Nossa Senhora De Fatima  no Monumentu Mouloco, 1965.”

Literatura (Jeolojia Rejional)
Jeolojikamente bazeia ba jeolojia rejional ka klasifikasaun M.G. Audley Charles, 1968 ho S. Bachri ho R.L. Situmorang, 1994 formasaun litolojia ou fatuk ne’ebe hetan iha Hato Udo mak hanesan Formasaun Wailuli, Formasaun Waibua, Bobonaro Scaly Clay, Formasaun Viqueque, Ainaro Gravel, Kalkareu Baucau no Formasaun Suai ho idade komesa husi Triasiku Leten to’o Holosenu ho idade ± 161 - 0,001 Miliaun liubá.
Figura 1. Jeolojia rejional Hato-Udo (modifikasaun husi M.G. Audley Charles, 1968 no S. Bachri ho R.L. Situmorang, 1994)

Jeomorfolojia Rejional
Bazeia ba variedade idade formasaun litolojia ou fatuk ne’ebe mak iha rejional Hato Udo katak husi idade ne’ebe tuan to’o idade nurak, ita bele hatene oinsa prosesu jeolojia ne’ebe forma Hato Udo no mos evolusaun animal liu husi foseis ne’ebe mak ejiste iha formasaun litolojia ou fatuk ne’ebe iha, ezemplu hanesan iha Formasaun Baucau ho litolojia ne’ebe ejiste mak hanesan fatuk kalkareu ou fatuk ahuruin. Bazeia ba teoria husi M.G. Audley Charles, 1968 katak ambiente deposisaun iha tasi laran maibe ho realidade ne’ebe agora daun-daun iha, fatuk ahuruin ne’e hetan iha superfisie ou rai leten i nune’e mos ba Formasaun Wailuli ne’ebe ejiste iha Hato Udo ho idade Jurasiku ou hanesan ± 161 – 145,5 Miliaun liubá no animal lubuk ida mak moris iha tempu ne’e, ezemplu ida mak hanesan Dinasaurus ne’ebe sai fosil to’o agora.

Morfolojikalmente, husi interpretasaun dadus Digital Elevation Model (DEM) Hato Udo hetan morfolojia lima no bazeia ba klasifikasaun morfografia mak hanesan planíse, Planatu, koliñas baixas, kolinas no montes elevadus (Figura 2).
Figura 2. Morfolojia Hato Udo bazeia ba klasifikasaun morfografia husi Van Zuidan, 1985 (Download IHA NE"E)

Jeomorfolójia ne’e importante teb-tebes ba jeoturismu tamba relasaun ho panorama turistika ne’ebe naturalmente forma iha superfisiu. liu husi jeomorfolójia mak ita bele esplika konabá historia oinsa panorama ou paisajen ne’e nia proses akontese.

Objeitu Jeoturismu
Bazeia ba introdusaun iha leten katak objeitu potensial jeoturismu ne’ebé identifika mak hanesan Lagua Tas Topa, Lagua Lekon Lebomulio, Laguna Bikan Tidi no Tasi Ibun Bonuk, Fatuk Kuak Dausur no Panorama Aidak Hun. Objeitu non jeoturismu sira seluk mak hanesan Fatuk Kabelak, Gruta Nossa Senhora De Fatima, Uma Tradisional no Monumentu Mouloco, 1965.


*********************************************************************************************************************************
Karik iha liafuan balun mak la los karik ami husu deskulpa.
Bele hato'o perguntas, kritika no sujestaun liu husi komentariu.
Ekipa USJTL hato'o Obrigado Wain.

Informasaun klaru liu tan KLIK IHA NE'E

*********************************************************************************************************************************

Share:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.