Inundasaun no Rai Halai

Bazeia ba klasifikasaun depositu ambiental husi Krumbein & Sloss, 1963 katak iha área ne’e bele dehan katak sei tama iha ambiental depositu soil mak hanesan aqueous. Jeralmente, área ne’e sei tama iha jeomorfolojia denudasional.

Automatikamente, iha tempu udan sei lori material ne’ebé mak metorijadu tiha ona ne'e sei eronidu liu husi media be’e (fluviatil). Udan be’e ne’ebé mak intensivu tebes iha morfolojia ho altitude ou elevasaun a'as ne'e prosesu erosaun makaas liu duké iha rai tetuk (poanise). Husi kauja ne’e mak hamosu prosesu sedimentasaun ne’ebé mak depositu iha área A, área B no área C. Mekanismu transportasaun iha área A ho nia mekanismu relativu traksaun (Fluid Flow), iha área B ho mekanismu relativu concentrated (Sediment Flow), depois iha área C ne’e ho mekanismu transportasaun relativu suspended.


Foto. Inundasaun iha kampus DIT

Diferensia mekanismu transportasaun ne’e sei hamosu mos diferensia depositu sedimendasaun ne’ebé mak forma iha área ne’e, Mekanismu transportasaun ne’e mak sei lori material sedimentaria no komesa husi mota ulun, mota klaran to’o mota ain no material hirak ne’e sei depositu fali iha área ne’ebé mak relative planise (rai tetuk). Atu hatene diferensia hirak ne’e, jeolojista tenki hare ba aspeitu barak, aspeitu hirak ne’e mak hanesan prosesu erosaun bazeia ba jeomorfolojia no estrutura jeolojia ne’ebé sei esplika klaru liu tan konaba kondisaun fatuk atu nune’e bele hatene klaru liu tan ba defomasaun fatuk. Monitorizasaun ba  prosesu Hidrolojia no hidrojelojia tenki halao nafatin ne’e ho objetivu atu hatene klaru liu tan ba volume be’e ou debit be’e ne’ebé mak forma iha mota laran.  

Bajeia ba inklinasaun iha área ne’e hatudu katak prosesu sedimentasaun intensivu teb-tebes, tamba ezistensia litolojia ho nia resistensia ne’ebé minimu no elementus estrutura jeolojia sei sai hanesan evidensia ba movimentu masa. Bajeia ba analiza 3D morfolojia katak velosidade be’e mota sei sai kauja ba transporasaun material depositu mak hanesan bloku, krakal, krikil, rai henek no material sira seluk-seluk ne’ebé mak ejiste.


Foto. Kauza Inundasaun iha kampus DIT

Husi analiza interpretasaun dadus husi DEM SRTM no Aerophoto indika katak área A hetan inklinasaun >450, área B hetan inklinasaun 150-440, depois iha área C hetan inklinasaun <150 (hare IHA NE’E). Husi analiza interpretasaun ne’e ita bele hatene katak material hirak ne’e sei ba depositu iha área ho nia slope/inlkinasaun relative ki’ik mak hanesan iha área C (<150) no material sira ne’e sei ba depositu iha neba.

Kazu ida mak foin daudauk hamosu inundasaun no rai halai iha área MANLEU tamba kondisaun jeolojia la sustenta, mak hanesan iha iha área C tamba área ne hanesan basia ida ba akumulasaun material sedimentaria.
Share:

No comments:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.