• Lagoon Bikun Tidi

    Lokaliza Iha Munisipiu Ainaro, Postu Administrativu Hato-Udo, Timor-Leste.

  • Fatuk Lenuk

    Lokaliza Iha Munisipiu Baucau, Postu Administrativu Baucau Vila, Timor-Leste

  • Be'e Tiris Bialero

    Lokaliza Iha Munisipiu Ermera, Postu Administrativu Atsabe, Timor-Leste

  • Lagoa Tasi Tolu

    Lokaliza Iha Munisipiu Dili, Postu Administrativu Dom Aleixo, Timor-Leste

  • Polje Lautem

    Lokaliza Iha Munisipiu Lautem, Postu Administrativu Lospalos, Timor-Leste

ARTIGU FOUN KONABA GEOPATRIMONIO PARKE NATIONAL NINO KONIS SANTANA

Ami nia artigu foin mak publika. Estudu nee lori tempu naruk oituan komesa hosi 2016, 2017, 2018, no kontinua fali iha 2023, 2024, no 2025. Estudu nee kontinuasaun hosi ami nia estudu dahuluk neebe publika iha 2018. Iha estudu nee, ami aprejenta finding, konseitu UGGp, potensialidade ekonomiku, no mos dezafius sira. 

Liu hosi atividade jeoturismu no estabelesementu UNESCO Global Geopark (UGGp), laos deit konserva no proteje ita nia ambiente (natureja, kultura, no historia) maibe mos lori benefisiu ekonomiku ba komunidade lokal no kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian. Ejemplu diak ida mak UGGp Batur, Bali, Indonesia nian. Maske UGGp Batur rasik nia reseitas ladun signifikante maibe Batur nia status hanesan UGGp fo influensia makas ba total reseita atividade turismu Bali nian. Molok UGGp Batur estabelese iha 2009, total reseita turismu Bali kuaze menus hosi USD 2.7 B. Hafoin UGGp Batur estabelese iha 2012, total reseitas turismu Bali iha 2023 sae ba USD 9.7 B. Status UGGp laos hasae deit numeru turismu no peskizador sira maibe atrai mos investor sira. Ho rajaun nee mak iha tinan 10 ikus nee Indonesia hasae nia UGGp hamutuk 12 ona no planu hakarak hasae too 17 iha 2029. Total UGGp iha mundu agora dadaun hamutuk 229 hosi nasaun 50. 

Benefisiu ekonomiku ida nee mak Timor-Leste persija hodi diversifika ita nia ekonomia atu labele depende deit ba fundu petroliferu. Hare ba ita tama tan ona ba ASEAN ho total populasaun kuaze 670 milaun pesoas ho ekonomia kuaze USD 3-4 T, oportunidade ekonomiku ba setor ida nee aas tebes ba Timor-Leste.

Kriteria primeiru atu sai UGGp mak tenke iha rekursu jeopatrimoniu  ho valor aas (kategoria internasional). Nunee iha estudu nee ami halo evaluasaun ba potensialidade rekursu jeopatrimoniu iha area Parke Nasional Nino Konis Santana nian. Rejultadu bele lee iha artigu nee. Biar nunee, atu hetan status UGGp nia prosesu naruk oituan no persija ema hotu nia kontribuisaun. Hare ba kondisaun Timor, ita iha dezafius barak, no ida nee mak ita persija tebes governu nia kontribuisaun. Governu tenke investe iha setor turismu. Durante ita ukun-an too agora investimentu publiku iha setor turismu nunka liu 1% hosi OJE kada tinan. 

Ami espera katak governu bele lee no konsidera estudu nee hodi hatene katak ita nia rekursu mak nee no persija ita nia kontribuisaun liu-liu ba Parke Nasionál Nino Konis Santana, Prezidente Autoridade Munisipal Lautém, Timor-Leste National Commission  for UNESCO, Autoridade Turismo Timor-LesteMinisterio Turismo Timor Leste, no seluk tan.

Artigu ida nee publika liuhosi subscription model nunee ba hirak neebe hakarak lee bele visita link nee https://rdcu.be/eVqUU no ba hirak neebe hakarak atu hetan full pdf bele kontaktu ami.

Autor sira no membru USJ Timor-Leste neebe involve direita ba estudu jeoturismu iha Timor-Leste nee kontribui ho voluntariamente durante tinan 10 ikus nee. Obrigado wain ba parte hotu neebe involve iha estudu nee.

https://link.springer.com/article/10.1007/s12371-025-01234-x



Share:

USJTL Habelar Dadus Jeodiversidade no Jeoturismu Ba Estudante Ensinu Sekundaria Canossa

Sosializa diversidade jeolojia iha destinasaun turiztika hanesan atividade importante ida hodi habelar informasaun rekursus jeoturizmu liu husi progrma "USJTL Goes To School".

Jeoturizmu hanesan solusaun alternativu ida ne'ebé utiliza potensialidade jeolojia ho ekonomikamente ne'ebé iha diferensia oituan ho utilizasaun rekursus jeolojia iha ona antes, ezemplu hanesan materia ba minas (tambang) no industria manufatura. Atividade jeoturizmu ne'e iha relasaun barak kona-ba natureza, liuliu relasaun ho dezenvolvimentu turizmu natureza.

Buat hotu iha relasaun ho problema ambiente natureza no sei la sees aan husi sensasaun jeolojia, espesifiku ne'ebé iha relevante ho kapasidade karga ambiental.

Kapasidade karga ambiental refere iha relasaun mós ho ekosistema, no husi parte rua ne'e hanesan liña sistema ida ne'ebé mak interdepedensia ho lei natureza hodi forma fatin ba ema hela nomos forma mós fatin ordenamentu natureza ida ba ema atu hala'o atividade.

Iha atividade geotrip ne'e USJTL esplika oituan kona-ba oinsa diversidade fatuk metamorfika no diversidade jeomorfolojia hodi suporta ba dezenvolvimentu turizmu natureza iha objetu turistika Kristu Rei. Diversidade sira ne'e hanesan informasaun ida ne'ebé presiza hatene iha nivel akademiku liuliu ba jerasaun tuir mai atu nune'e bele iha konsiensia hodi glorifika nafatin natureza Timor-Leste.


Share:

USJTL identifika sitiu jeolojia 16 iha Suku Muapitine, Lospalos, Lautem


USJTL || 30/03/2020 - Sitiu Jeolojia 16 hodi suporta bá Turismu Komunitariu (Desa Wisata) iha Suku Muapitine, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém.

SITIU JEOLOJIA: Lagua Ira-Lalaru, Irapata, Ira Sikiru, Mai Ina Singkhol, Panorama Polje (Situs Polje Struktural), Panorama Foho Paitxau, Fatuk-kuak Kamu, Kuru lakuwaru (Black Cave), Fatuk Kuak Domin, Pehe Fitu (Bee Matan Hitu), Landscape Biosfera,  Permian Site (Geosite Cribas), Triasic Site (geosite Aitutu), Ili Wani Lee (Cave), Matar Loiasu (Rock site), Bee matan Kalipatxa. 

Entre husi sitiu jeolojia 16 iha leten ne'e iha sitiu jeolojia 1 (konsidera bá iha nivel Global), no iha sitiu jeolojia 4 (konsidera bá iha nivel Nasionál), nomós sitiu jelolojia 11 (konsidera bá iha nivel Lokál). Konsiderasaun sitiu jeolojia sira ne'e bazeia bá estandarzasaun husi USJTL ne'ebé prepara ona antes hodi sai hanesan matadalan bá identifikasaun sitiu jeolojia iha territóriu Timor-Leste. Jeralmente, Implementa estandarizasaun bá identifikasaun sitiu jeolojia iha faze 4 (hat) mak hanesan: 1). Geodivesity assessment, 2). Geoheritage assessment, 3). Geoconservation assessment, no 4). Geotourism Assessment.

Bazeia bá planu estratejia USJTL iha 2020-2025 sei rekomenda geoarea ida bá UNESCO atu bele rekunhese hanesan geopark nasionál ida iha Timor-Leste. Tanba ne'e, antes atu rekomenda presiza apoiu husi ministeriu relevante sira, liuliu apoiu tomak husi Administrador Munisípiu Lautem no Autoridade Lokál sira hotu atu bele utiliza sitiu jeolojia sira ne'e hodi dezenvolve turismu komunitariu (pengembangan Desa Wisata) iha Suku Muapitine.

Sr. Joanito Fernandes (Devisaun Geoheritage no Geotourism) hateten katak "liuhusi sitiu jeolojia bele aselera lalais prosesu dezenvolvimentu turismu komunitariu (desa wisata), depois iha ona desa wisata, prosesu estabelesimentu geopark iha nivel nasional hodi submete bá UNESCO sei lalais liutan". Iha sitiu jeolojia 16 sira ne'e iha uniqueness no bele sai hanesan área ida ne'ebé iha elementu jeolojia atu preserva no konserva hodi sai hanesan patrimoniu natureza ida iha Timor-Leste. "Iha uniqueness husi estudu jeolojia. Tenki guarda nafatin no rekunhese sai hanesan patrimoniu ida hodi utiliza bá jeoturismu to'o estabelese geopark nasionál".

ASPIRE FOR TIMOR-LESTE TO GEOPARK
Share:

JEODIVERSIDADE & JEOPATRIMONIU: Geosite Metamorfismu Kataklastika ou Dislokasaun Iha Komplexu Aileu hanesan geoheritage ida iha Nivel Nasionál

Jeodiversidade hanesan figura ida husi komponente diversidade jeolojia ne'ebé eziste iha área ida; inklui nia ezistensia, nia ekspansaun nomós nia kondisaun atu nune'e bele reprejenta prosesu evolusaun jeolojia iha área ida. Komponente diversidade jeolojia sira ne'ebé konsidera sai hanesan patrimoniu jeolojia (geoheritage) mak hanesan mineral, fatuk, foseis, strutura jeolojia, no jeomorfolojia. Estudu Jeodiversidade ne'e espesifikamente foka liu bá elementu jeolojia de'it inklui jeomorfolojia, tanba ne'e sei la utiliza elementu sira seluk hanesan iklima no urbana.

Geoheritage interpreta hanesan Jeodiversidade ne'ebé ho nia valor a'as hodi bele reprezenta hanesan patrimoniu ida, tanba patrimoniu jeolojia sei sai evidensia ida bá fenomone natureza ne'ebé akontense iha pasadu liu-bá ate agora. Tanba husi patrimoniu jeolojia importante bá atividade peskiza no edukasaun siensia naturais (jeolojia) ne'ebé iha potensia bo'ot bá turismu edukativu, no nia ezistensia ne'e iha relasaun mós ho historia no kultural.

Jeodiversidade no jeopatrimoniu iha ilha Timor liuliu iha Timor-Leste ne'e interasante tebes tanba kauza husi prosesu jeolojia ho fatuk ne'ebé komplexu tebes. Ezemplu kompleksidade fatuk ida iha Timor mak hanesan Komplexu Aileu ne'ebé maioria kompostu husi fatuk metamorfika no kuaze eziste ±25% iha territóriu Timor. Teorikamente, fatuk metamorfika ne'e forma tanba kauza husi presaun no temperatura. Tipu fatuk metamorfika iha Timor domina ho fatuk ne'ebé ho presaun a'as no iha temperatura oituan ne'ebé mai husi intrusaun fatuk magmatika balun. Fatuk metamorfiku ne'e iha relasaun mós ho posisionamentu/emplacement ophiolite tanba husi prosesu kolisaun (collision). Earle (1979) denunsia katak xistu azul ho idade Mesozoic iha Timor no interpreta hanesan kolisaun husi mikrokontinente ho sundaland iha era cretaceous (kapur). Kaneko et al (2007) denunsia mós katak prosesu hirak ne'e akontese tanba kauza husi kolisaun entre Arku Banda ho Austrália Kontinente iha era mioseniku okos - plioseniku leten (5,3 miloes liu-bá). Tanba ne'e, ilha Timor konsidera sai hanesan Ilha Kolisaun ida ne'ebé nurak liu iha mundu no ho nia fatuk metamorfika ne'ebé nurak liu iha mundu mós.

Ezistensia fenomena jeolojia husi figura okos ne'e konsidera hanesan sitiu jeolojia ida ho naran Geosite Kataklastika/Dislokasaun no bele konsidera mós sai hanesan patrimoniu jeolojia ida iha nivel nasionál. Tipu ne'e forma tanba kauza husi prosesu kolisaun ho presaun ne'ebé a'as tebes. Prosesu ne'e konsege hamosu falha ho tipu thrusts ne'ebé interpreta forma iha era mioseniku okos - plioseniku leten (5,3 miloes liu-bá) no konsege hamosu prosesu metamorfismu husi movimentu entre husi bloku falha ida ho falha seluk (entre HW & FW) ne'e.

Jeodiversidade ne'e mós interpreta sai nu'udar jeopatrimoniu ida ne'ebé ho kategoria ida iha nivel Nasionál. Karik ho peskiza ne'ebé detalhu liu, sitiu ne'e bele konsidera sai hanesan metamorfika ho tipu kataklastika ne'ebé bele sai kateogoria bá iha nivel mundial. Tanba ne'e, Sitiu jeolojia ne'e prediza preserva sai nu'udar sitiu ida hodi valoriza siensia naturais bá iha nivel edukasaun liuhosi atividade jeokonservasaun no jeoedukasaun.
---
JEOLOJIA BÁ PROSPERIDADE NO PROTESAUN SOSIEDADE.



Share:

Saida mak jeoturismu no oinsa atu dezenvolve?

Jeoturismu hanesan konseitu foun ida iha turismu ne'ebé eziste iha era modernu ne'e, termu jeoturismu komesa eziste iha tinan ± 1990 hanesan ne'e, ema ne'ebé hasai termu jeoturismu ne'e mak naran TOM HOSE no sai nu'udar Aman bá Jeoturismu. Nia hanesan Jeolojista ida husi Buckinghamshire Chilterns University iha Inglateta. Nia primera ves hakerek artikel ida iha Geological Society iha tinan 1996 ho tema "Geotourism, or can tourists become casual rock hounds: Geology on your doorstep”. Nia konseitu ne'e agora sai famozu liu iha mundu no sai hanesan alternativu ida hodi dezenvolve turismu ho maneira konservasaun, edukativu, no sustentavel.

SAIDA MAK JEOTURISMU ?
Jeoturismu (Geotourism) mai husi liafuan "geo" signifika  terra (bumi) no "tourism" signifika turismu (wisata). Jeoturismu hanesan tipu turismu sustentavel ida ho karaterístika konservasaun ne'ebé relasiona ho tipu rekursus natureza (beleza natureza, fatuk/fosil, estrutura jeolojia, no jeolojia historia (geohistory) ho maneira ida hodi hasa'e ideias no kuñesimentu bá prosesu fenomena ne'ebé akontense ho naturalmente.
Ezistensia fenomena jeolojia ne'ebé eziste iha rai leten, iha kada area jeoturismu sei la hanesan ho area sira seluk no kada area nia iha karakteristiku jeolojia rasik. Panorama jeomorfolojia ne'ebé furak no uniku ne'e forma husi falha (tatohar) ou plaka subduksaun ne'ebé hamosu foho piramida (pegununggan kerucut), fatuk kuak, bee mota iha rai okos (bee iha fatuk kuak laran), lagoa no laguna, bee matan, tasi-ibun koral, telaga, panorama ho lanscape foho no ho nia iklima ne'ebé fresku, Volkaun ativu nomós la ativu, mud vulkanu, bee manas, gas matan no mina matan,

OINSA ATU DEZENVOLVE JEOTURISMU ?
Iha pontu lima mak importante hodi dezenvolve jeoturismu mak hanesan :
1. Geologically Based (Bazeia bá jeolojia).
Area jeoturistika hanesan forma husi prosesu jeolojia. Elementu ne'ebé sai hanesan atrasaun jeoturistika mak tipu fatuk, komposisaun mineral, kondisaun rai (soil), bee (rai leten no rai okos), no seluk-seluk tan ne'ebé iha relasaun ho jeolojia.
2. Suistainable (sustentavel).
Objetu jeoturismu ne'ebé uniku no furak tenki konserva ho maneira sustentavel (ho objetivu bá ita nia jerasaun tuir mai). La estraga estrutura ou karaterístika orijen ne'ebé iha ona antes maibe hare liu bá nia prezervasaun. Mineral barak mak folin tebes ne'ebé identifika iha objetu jeoturistika tanba ne'e hamosu oknum balun ne'ebé mak laiha responsabilidade atu eksploita no estraga iha objetu jeoturistika refere. Alende sustentabilidade, ne'e mós sei implementa prinsipiu ekoturismu hodi promove konservasaun no habelar kultural nomós nia historia.
3. Geologically Informative (Informasaun Jeolojia).
Iha mos informasaun relasiona ho historia jeolojia ne'ebé mak forma objetu jeoturistika refere ezemplu hanesan papan informasaun no mapa lokalidade objetu jeoturistika atu nune'e hafasil vizitante sira hodi hatene prosesu natureza ne'ebé akontese. Se karik iha informasaun refere ne'e iha, vizitante sira iha konsensia no interese atu bele mantein nafatin ambiente nia furak iha objetu jeoturistika refere.
4. Locally Beneficial (Benefisiu Lokalmente).
Iha objetu jeoturistika ne'e espera bele fó kontribuisaun no benefisiu bá komunidade lokál iha area refere, bele mós iha parte ekonomia, sosial, no seluk-seluk tan hodi bele ajuda no hasa'e liu tan prosesu dezenvolvimentu iha area refere. Objetu Jeoturistika ajuda  mós sai hanesan media ida hodi promove turismu iha area ida.
5. Tourist Satisfaction (Satisfasaun Turista)
Iha objetu jeoturistika ne'e alende hasa'e kuñesimentu espera mós bele fó satisfasaun bá vizitante sira. Jestaun bá instalasaun infrastrutura ho di'ak, mo'os, seguru, nomós fasil atu asesu bá destinasaun jeoturistika refere atu nune'e vizintante sira sente satisfeitu.
---



Share:

Jeoturismu Hanesan Alternativu Ida Hodi Hasa'e Ekonomia Lokál

Jeoturismu nu'udar sitiu panorama (scienic spot) husi turismu natureza ho ninia objetivu prinsipal mak jeodiversidade liuhusi atrasaun jeolojikal turistika ba turista sira, edukasaun siensia natureza no konservasaun ambiental sai baze fundamental ba fenomena jeolojia ne'ebe iha. nune'e, sei atrai turista sira hodi vizita ba destinasaun jeoturistika no ekonomikamente sei hasa'e rendimentu komunidade lokal sira.

Ho perspetiva ne'ebé luan, jeoturismu bá Global Geopark la'ós de'it kona-ba Jeolojia maibe sei manifesta/aprejenta ninia patrimoniu jeolojiku ho valor signifikante (nasionál-internasionál) ho objetivu atu explora, dezenvolve no selebra ho ligasaun tomak entre eransa jeolojiku ho aspetu seluk iha área naturais, kultura no patrimoniu intangivel, exemplu; halo atividade karnaval ou exposisaun geologia ho involvimentu importansia atividade kultura nsst. Nunee, ita bele hasae ita nia konsiensia no konesimentu husi kestaun sosias hanesan utiliza rekursu terra ho sustentavel, atenuante (mitigating) efeitu husi mudansa klimatiku no redus impaktu dezastre naturais.

Jeralmente, jeodiversidade mak diversidade jeololojiku hanesan; Litolojia (variedade fatuk), Fosseis (organismu tempu uluk), Estrutura jeolojiku (tatohar, dobramentu, implikasaun ba dezastre naturais), Fenomena jeolojiku (Bee-manas, Bee-kores, Bee-matan, Foho Vulkaun nsst) no Paisagem jeomorfolojiku (foho, vale, rai-tetuk, pastagen, be'e-tiris, tasi-ibun, illa, lagua, fatuk-kuak, nsst). 
Situ jeoturistiku dala barak lokaliza hamutuk ho komunidade (lokal-regiaun), tan nee importante tebes hodi involve komunidade lokal ba dezenvolvimentu area/sitiu geo-turistiku ida, tamba sira mak moris iha neba no direitamente bele haree, hakiak no proteze area refere. 
Iha Timor-Leste, ami (asosiasaun USJTL) hala'o ona peskija kona-ba geo-turismu iha munisipiu nen (6) (Download Artikel Geotourism Timor-Leste). Iha artigu neeba, ami proposta area potensial geo-turismu walu (8) mak hanesan; Área Jeoturismu Parke Nasionál Nino Konis Santana, Área Jeoturismu Foho Legumau, Área jeoturismu Foho Matebian, Area Jeoturismu Plateau Baucau, Área Jeoturismu Foho Osuala no Ariana, Área Jeoturismu Foho Tatamailau no Kablake, Área Jeoturismo Foho Leolako no Área Jeoturismu Illa Atauro ho totál objetu jeoturistiku identifikadu hamutuk atus ida sanulu resin nen (116).
Iha momentu ida, Sra. Ai Siguira, PhD (nudar Programe Specialist Science Policy and Capacity Building Regional Science Bureau for Asia and the Pacific) iha UNESCO Dili hateten ba ami katak Timor-Leste potensial tebes bá área jeoturismu no husi área jeoturismu walu (8) ne'ebé proposta ona Nino Konis Santana Parke Nasionál mak realistiku liu atu dezenvolve tamba sai ona parke nasionál.

Iha prosesu dezenvolvimentu jeoturismu persija konsidera komponente importante balun mak hanesan;


1. Valor Patrimoniu Jeolojiku no sira seluk

Área jeoturistiku neebe dezenvolve tenke iha valor eransa jeolojiku ne'ebé signifikante tanba valor ida ne'e sai direitamente kontribui bá edukasaun siensia natureza no merese atu konserva. Valor patrimoniu seluk ne'ebé importante mak hanesan eransa kultura no historia ne'ebé persija promove, exemplu; sitiu arkeologiku, uma- lulik, tais, nsst no mós valor sira seluk ne'ebé relasiona ho historia (baze militar, monumentu, igreja, estatua, museu nsst).


2. Jestaun
Atu dezenvolve jeoturismu bá nivel nasionál ou Global Geopark persija orgaun ida ne'ebé legal iha legislasaun nasionál nia okos. Nune'e, iha Timor-Leste persija harii Komisaun Nasionál ho ema profesional iha área Jeolojia, Envairomentu, Ekolojia, Turismu, Arkeologia, Kultura no Historia. Orgaun ida ne'e importante alen de identifika no determina valor eransa no politikalmente sei lidera bá dalan dezenvolvimentu sustentavel ne'ebé di'ak liu, liuhosi planu jestaun jeoturismu, akordu parseiru, fornese nesesidade sosiál no ekonomia lokál nian hodi proteze destinasaun jeoturistiku ne'ebé sira hela no konserva sira ninia identidade kultura.

3. Networking
Iha dezenvolvimentu jeoturismu rede kooperasaun importante tebes. Involvimentu komunidade lokál importante bá dezenvolvimentu jeoturismu, protesaun, promove identidade kultura no dezenvolvimentu ekonomia bazeia bá kimunidade. Kooperasaun ho governu (área turismu) sai hanesan politika ida ne'ebé real hodi dezenvolve setor turismu natureza bá nivel nasionál no internasionál. Sertamente, servisu hamutuk ho UNESCO Global Geoparak sira seluk iha mundu liuhosi Global Geopark Network hodi sosializa liuhosi troka hanoin, esperensia, kria dame (peace building) no sei atrai turista internasionál barak hodi mai vizita.

4. Dezenvolvimentu Sustentavel
Maske area jeoturismu ida iha valor eransa jeolojiku a'as tebes, área ne'e sei laiha valor se-karik laiha planu dezenvolvimentu sustentavel bá komunidade sira ne'ebé hela iha área refere. Iha ne'e persija turismu sustentavel hanesan; harii infrastrutura bazika (walking/cycling trails), haris fatin, desknsa fatin, parking área, inventaridade ba área/fatin ne'ebé ho panaroma di'ak), treinu komunidade lokál atu sai mata dalan, enkoraza komunidade lokál hodi promove sira nia identidade kultura tuir maneira sira nian.

5. Koñesimentu Ema Indigenu no Lokál
Tenke involve ema indigenu no lokál sira hodi preserva no selebra sira ninia kultura. Ida ne'e importante hodi utiliza no promove tanba sira ninia kultura iha relasaun entre komunidade no sira nia rai. Planu no jestaun di'ak liután área refere presija fo treinamenti espesifiku liuhusi prinsipiu jeoturismu hanesan edukasaun siensia, kultura no konservasaun.

Timor-Leste atu too iha mehi nee susar oituan tamba ita seidauk iha koñesimentu no konsiensia di'ak bá programa jeoturismu, politika ne'ebé di'ak (tau iha planu ezekutivu ministeriu relevante), realiza iha tempu no persija investe ho orsamentu ne'ebé naton (bá infrastrutura bázika) hodi dezonvolve área jeoturismu ida. Aternativamente, atu dezenvolve jeoturismu ou kualker objetu turistiku liuhosi buat rua (2) ne'ebé bázika liu mak hanesan;

a. Dezenvolve Área ne'ebé iha Valor Turistiku (Natural, Kultura no Historia)
Persija hari infrastrutura baziku iha area refere hanesan estrada, haris fatin, desknsa fatin, parking área, lisu fatin, museum, eletrisidade, transporte nsst. Infrastrutura bázika ne'e sei hafurak no fasilita liutan área refere nune'e sei atrai vizitante sira ho numeru ne'ebé bo'ot.

b. Involvimentu Komunidade no Autoridade Lokál
Ida ne'e importante bá atividade jestaun turismu no dezenvolvimentu sustentavel área refere, pur exemplu; wainhira infrastrutura baziku hari ona, dezenvolvimentu ekonomia sei lao, se karik tenke selu (hola bilete ou selu parking mak foin tama área turistiku). Nune'e, osan sira ne'e hanesan sai osan manutensaun ba insfrastrutura baziku refere, selu ema ne'ebé hein iha área ne'ebá, tama iha kofre estadu lokal (aldeia, suku, postu ,...), Liu tan, komumidade bele loke ou hala'o sira nia negosiu iha área turistiku ne'e rasik depende ba oportunidade de negosiu.

Artigu ida nee hanesan hanoin ida no espera katak bele hasae ita nia koñesimentu no konsiensia Geo-turismu ba Dezenvolvimentu Ekonomia Lokal.

Referensia;

Share:

Fuiloro Grassland in Nino Konis Santana Nasional Park

Fuiloro Grassland in PNNKS


The Fuiloro Grassland occurs on a highland plain at altitudes between 300 and 500 metres above sea level, from the foot of the Chay-Keri Plateau in the north to the Ira-lalaru Lake in the south. It covers an area of 287.75 Km² and can be viewed on Google Earth between coordinates 08° 26’ 20”S and 08° 35’ 10” S, and 126° 57’ 41” E and 127° 06’ 38” E. 

Geologically, the Fuiloro Grassland is underlain in places by the Poros Limestone composed mostly of gastropods and algae skeletal fragments that accumulated during the Pleistocene in a lacustrine depositional environment. In other areas coralline limestone of the Pleistocene Baucau Limestone as well as unconsolidated sediment of the Pleistocene Suai Formation, with grain size varying from gravel to clay, form the substrate. Soil types developed on the plain are calcareous, ferruginous, and clayey, and brown to black in color.

In terms of geomorphology, The Fuiloro Plain, which is covered by the grassland, represents the floodplain of Ira-Lalaru Lake. The mud soil is clayey when it rains but cracks as it begins to dry during the dry season. The grassland consists of perennial grasses, including Baumea rubiginosa from the Cyperacea family. 

The area is also noted for the spread of many low natural mounds with a diameter of 2–5 m² that are formed by the activity of termites during each rainy season. The termites tunnel into the soil to form a nest bringing sediment to the surface to form the mound that also has many tunnels occupied by the insects.

Mafaldo Jose Faria, Delio Manuel, David Haig
Share:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.