Ami nia artigu foin mak publika. Estudu nee lori tempu naruk oituan komesa hosi 2016, 2017, 2018, no kontinua fali iha 2023, 2024, no 2025. Estudu nee kontinuasaun hosi ami nia estudu dahuluk neebe publika iha 2018. Iha estudu nee, ami aprejenta finding, konseitu UGGp, potensialidade ekonomiku, no mos dezafius sira.
Liu hosi atividade jeoturismu no estabelesementu UNESCO Global Geopark (UGGp), laos deit konserva no proteje ita nia ambiente (natureja, kultura, no historia) maibe mos lori benefisiu ekonomiku ba komunidade lokal no kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian. Ejemplu diak ida mak UGGp Batur, Bali, Indonesia nian. Maske UGGp Batur rasik nia reseitas ladun signifikante maibe Batur nia status hanesan UGGp fo influensia makas ba total reseita atividade turismu Bali nian. Molok UGGp Batur estabelese iha 2009, total reseita turismu Bali kuaze menus hosi USD 2.7 B. Hafoin UGGp Batur estabelese iha 2012, total reseitas turismu Bali iha 2023 sae ba USD 9.7 B. Status UGGp laos hasae deit numeru turismu no peskizador sira maibe atrai mos investor sira. Ho rajaun nee mak iha tinan 10 ikus nee Indonesia hasae nia UGGp hamutuk 12 ona no planu hakarak hasae too 17 iha 2029. Total UGGp iha mundu agora dadaun hamutuk 229 hosi nasaun 50.
Benefisiu ekonomiku ida nee mak Timor-Leste persija hodi diversifika ita nia ekonomia atu labele depende deit ba fundu petroliferu. Hare ba ita tama tan ona ba ASEAN ho total populasaun kuaze 670 milaun pesoas ho ekonomia kuaze USD 3-4 T, oportunidade ekonomiku ba setor ida nee aas tebes ba Timor-Leste.
Kriteria primeiru atu sai UGGp mak tenke iha rekursu jeopatrimoniu ho valor aas (kategoria internasional). Nunee iha estudu nee ami halo evaluasaun ba potensialidade rekursu jeopatrimoniu iha area Parke Nasional Nino Konis Santana nian. Rejultadu bele lee iha artigu nee. Biar nunee, atu hetan status UGGp nia prosesu naruk oituan no persija ema hotu nia kontribuisaun. Hare ba kondisaun Timor, ita iha dezafius barak, no ida nee mak ita persija tebes governu nia kontribuisaun. Governu tenke investe iha setor turismu. Durante ita ukun-an too agora investimentu publiku iha setor turismu nunka liu 1% hosi OJE kada tinan.
Ami espera katak governu bele lee no konsidera estudu nee hodi hatene katak ita nia rekursu mak nee no persija ita nia kontribuisaun liu-liu ba Parke Nasionál Nino Konis Santana, Prezidente Autoridade Munisipal Lautém, Timor-Leste National Commission for UNESCO, Autoridade Turismo Timor-Leste, Ministerio Turismo Timor Leste, no seluk tan.
Artigu ida nee publika liuhosi subscription model nunee ba hirak neebe hakarak lee bele visita link nee https://rdcu.be/eVqUU no ba hirak neebe hakarak atu hetan full pdf bele kontaktu ami.
Autor sira no membru USJ Timor-Leste neebe involve direita ba estudu jeoturismu iha Timor-Leste nee kontribui ho voluntariamente durante tinan 10 ikus nee. Obrigado wain ba parte hotu neebe involve iha estudu nee.
https://link.springer.com/article/10.1007/s12371-025-01234-x

















