Jeoturismu Hanesan Alternativu Ida Hodi Hasa'e Ekonomia Lokál

Jeoturismu nu'udar sitiu panorama (scienic spot) husi turismu natureza ho ninia objetivu prinsipal mak jeodiversidade liuhusi atrasaun jeolojikal turistika ba turista sira, edukasaun siensia natureza no konservasaun ambiental sai baze fundamental ba fenomena jeolojia ne'ebe iha. nune'e, sei atrai turista sira hodi vizita ba destinasaun jeoturistika no ekonomikamente sei hasa'e rendimentu komunidade lokal sira.

Ho perspetiva ne'ebé luan, jeoturismu bá Global Geopark la'ós de'it kona-ba Jeolojia maibe sei manifesta/aprejenta ninia patrimoniu jeolojiku ho valor signifikante (nasionál-internasionál) ho objetivu atu explora, dezenvolve no selebra ho ligasaun tomak entre eransa jeolojiku ho aspetu seluk iha área naturais, kultura no patrimoniu intangivel, exemplu; halo atividade karnaval ou exposisaun geologia ho involvimentu importansia atividade kultura nsst. Nunee, ita bele hasae ita nia konsiensia no konesimentu husi kestaun sosias hanesan utiliza rekursu terra ho sustentavel, atenuante (mitigating) efeitu husi mudansa klimatiku no redus impaktu dezastre naturais.

Jeralmente, jeodiversidade mak diversidade jeololojiku hanesan; Litolojia (variedade fatuk), Fosseis (organismu tempu uluk), Estrutura jeolojiku (tatohar, dobramentu, implikasaun ba dezastre naturais), Fenomena jeolojiku (Bee-manas, Bee-kores, Bee-matan, Foho Vulkaun nsst) no Paisagem jeomorfolojiku (foho, vale, rai-tetuk, pastagen, be'e-tiris, tasi-ibun, illa, lagua, fatuk-kuak, nsst). 
Situ jeoturistiku dala barak lokaliza hamutuk ho komunidade (lokal-regiaun), tan nee importante tebes hodi involve komunidade lokal ba dezenvolvimentu area/sitiu geo-turistiku ida, tamba sira mak moris iha neba no direitamente bele haree, hakiak no proteze area refere. 
Iha Timor-Leste, ami (asosiasaun USJTL) hala'o ona peskija kona-ba geo-turismu iha munisipiu nen (6) (Download Artikel Geotourism Timor-Leste). Iha artigu neeba, ami proposta area potensial geo-turismu walu (8) mak hanesan; Área Jeoturismu Parke Nasionál Nino Konis Santana, Área Jeoturismu Foho Legumau, Área jeoturismu Foho Matebian, Area Jeoturismu Plateau Baucau, Área Jeoturismu Foho Osuala no Ariana, Área Jeoturismu Foho Tatamailau no Kablake, Área Jeoturismo Foho Leolako no Área Jeoturismu Illa Atauro ho totál objetu jeoturistiku identifikadu hamutuk atus ida sanulu resin nen (116).
Iha momentu ida, Sra. Ai Siguira, PhD (nudar Programe Specialist Science Policy and Capacity Building Regional Science Bureau for Asia and the Pacific) iha UNESCO Dili hateten ba ami katak Timor-Leste potensial tebes bá área jeoturismu no husi área jeoturismu walu (8) ne'ebé proposta ona Nino Konis Santana Parke Nasionál mak realistiku liu atu dezenvolve tamba sai ona parke nasionál.

Iha prosesu dezenvolvimentu jeoturismu persija konsidera komponente importante balun mak hanesan;


1. Valor Patrimoniu Jeolojiku no sira seluk

Área jeoturistiku neebe dezenvolve tenke iha valor eransa jeolojiku ne'ebé signifikante tanba valor ida ne'e sai direitamente kontribui bá edukasaun siensia natureza no merese atu konserva. Valor patrimoniu seluk ne'ebé importante mak hanesan eransa kultura no historia ne'ebé persija promove, exemplu; sitiu arkeologiku, uma- lulik, tais, nsst no mós valor sira seluk ne'ebé relasiona ho historia (baze militar, monumentu, igreja, estatua, museu nsst).


2. Jestaun
Atu dezenvolve jeoturismu bá nivel nasionál ou Global Geopark persija orgaun ida ne'ebé legal iha legislasaun nasionál nia okos. Nune'e, iha Timor-Leste persija harii Komisaun Nasionál ho ema profesional iha área Jeolojia, Envairomentu, Ekolojia, Turismu, Arkeologia, Kultura no Historia. Orgaun ida ne'e importante alen de identifika no determina valor eransa no politikalmente sei lidera bá dalan dezenvolvimentu sustentavel ne'ebé di'ak liu, liuhosi planu jestaun jeoturismu, akordu parseiru, fornese nesesidade sosiál no ekonomia lokál nian hodi proteze destinasaun jeoturistiku ne'ebé sira hela no konserva sira ninia identidade kultura.

3. Networking
Iha dezenvolvimentu jeoturismu rede kooperasaun importante tebes. Involvimentu komunidade lokál importante bá dezenvolvimentu jeoturismu, protesaun, promove identidade kultura no dezenvolvimentu ekonomia bazeia bá kimunidade. Kooperasaun ho governu (área turismu) sai hanesan politika ida ne'ebé real hodi dezenvolve setor turismu natureza bá nivel nasionál no internasionál. Sertamente, servisu hamutuk ho UNESCO Global Geoparak sira seluk iha mundu liuhosi Global Geopark Network hodi sosializa liuhosi troka hanoin, esperensia, kria dame (peace building) no sei atrai turista internasionál barak hodi mai vizita.

4. Dezenvolvimentu Sustentavel
Maske area jeoturismu ida iha valor eransa jeolojiku a'as tebes, área ne'e sei laiha valor se-karik laiha planu dezenvolvimentu sustentavel bá komunidade sira ne'ebé hela iha área refere. Iha ne'e persija turismu sustentavel hanesan; harii infrastrutura bazika (walking/cycling trails), haris fatin, desknsa fatin, parking área, inventaridade ba área/fatin ne'ebé ho panaroma di'ak), treinu komunidade lokál atu sai mata dalan, enkoraza komunidade lokál hodi promove sira nia identidade kultura tuir maneira sira nian.

5. Koñesimentu Ema Indigenu no Lokál
Tenke involve ema indigenu no lokál sira hodi preserva no selebra sira ninia kultura. Ida ne'e importante hodi utiliza no promove tanba sira ninia kultura iha relasaun entre komunidade no sira nia rai. Planu no jestaun di'ak liután área refere presija fo treinamenti espesifiku liuhusi prinsipiu jeoturismu hanesan edukasaun siensia, kultura no konservasaun.

Timor-Leste atu too iha mehi nee susar oituan tamba ita seidauk iha koñesimentu no konsiensia di'ak bá programa jeoturismu, politika ne'ebé di'ak (tau iha planu ezekutivu ministeriu relevante), realiza iha tempu no persija investe ho orsamentu ne'ebé naton (bá infrastrutura bázika) hodi dezonvolve área jeoturismu ida. Aternativamente, atu dezenvolve jeoturismu ou kualker objetu turistiku liuhosi buat rua (2) ne'ebé bázika liu mak hanesan;

a. Dezenvolve Área ne'ebé iha Valor Turistiku (Natural, Kultura no Historia)
Persija hari infrastrutura baziku iha area refere hanesan estrada, haris fatin, desknsa fatin, parking área, lisu fatin, museum, eletrisidade, transporte nsst. Infrastrutura bázika ne'e sei hafurak no fasilita liutan área refere nune'e sei atrai vizitante sira ho numeru ne'ebé bo'ot.

b. Involvimentu Komunidade no Autoridade Lokál
Ida ne'e importante bá atividade jestaun turismu no dezenvolvimentu sustentavel área refere, pur exemplu; wainhira infrastrutura baziku hari ona, dezenvolvimentu ekonomia sei lao, se karik tenke selu (hola bilete ou selu parking mak foin tama área turistiku). Nune'e, osan sira ne'e hanesan sai osan manutensaun ba insfrastrutura baziku refere, selu ema ne'ebé hein iha área ne'ebá, tama iha kofre estadu lokal (aldeia, suku, postu ,...), Liu tan, komumidade bele loke ou hala'o sira nia negosiu iha área turistiku ne'e rasik depende ba oportunidade de negosiu.

Artigu ida nee hanesan hanoin ida no espera katak bele hasae ita nia koñesimentu no konsiensia Geo-turismu ba Dezenvolvimentu Ekonomia Lokal.

Referensia;

Share:

No comments:

Posts Kuñesidu

Arkivu

Posts Ohin

Ekipa Suporta

Presiza Ami Nia Ajuda Bele Liga Mai Ami Ho Numeru Telefone (+670) 7713 8761 / 7865 4423 Tuir Nesesidade ne'ebe Presija.